Upravni sud: organi vlasti ne treba da imaju mogućnost da pokreću postupke protiv rešenja Poverenika za slobodan pristup informacijama od javnog značaja

Upravni sud je svojim primedbama i predlozima na izmene Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja upućenim Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave, potvrdio stav grupe organizacija civilnog društva da mogućnost da organi vlasti vode upravni spor protiv obavezujućih, konačnih i izvršnih rešenja Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti nije u skladu sa načelom zakonitosti.

Ova odredba narušava jedinstvo pravnog sistema, zato što sadrži drugačija pravila u odnosu na ona iz sistemskih zakona, kao što su odredbe Zakona o opštem upravnom postupku i Zakona o upravnim sporovima. Usvajanje odredbe kojom bi se omogućilo organu vlasti da protiv rešenja Poverenika pokrene upravni spor onemogućila bi ostvarivanja prava na slobodan pristup informacijama.

Grupa organizacija civilnog društva koju čine između ostalih Beogradski centar za bezbednosnu politiku, CRTA, Pravni skener, Građanske inicijative, Slavko Ćuruvija Fondacija, Transparentnost Srbija, BIRN, Partneri Srbija i Fondacija za otvoreno društvo Srbija pokrenula je inicijativu “Odbrani pravo na informacije – Ne dam da javno bude tajno” za odbranu prava javnosti da zna, odnosno, da ne dozvoli da se izmenama zakona dovede u pitanje mogućnost da građani dolaze do informacija o radu javne uprave.

Incijativi se do sada pridružilo više od 80 organizacija, medijskih udruženja i medija. Putem onlajn platforme 1.119 ljudi je u toku javne rasprave poslalo komentare na nacrt zakona nadležnom Ministarstvu.

Nacrt koji je Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave predstavilo javnosti i koji je bio predment javne rasprave, sadrži određene odredbe koje ozbiljno prete da ugroze dostignuti nivo prava građana da imaju uvid u rad državnih organa.

Inicijativa “Odbrani pravo na informacije – Ne dam da javno bude tajno” ukazala je i da je veoma štetna i odredba kojom se predviđa izuzimanje dela preduzeća (društva kapitala) koja raspolažu značajnom javnom imovinom od obaveze davanja informacija koje se odnose na njihov rad. Naime, predlogom se želi isključivanje javne kontrole iz poslovanja javnog sektora. Takođe, propuštena je i prilika da se predvidi efikasniji sistem koji bi omogućio izvršenja Poverenikovih odluka.